ULOGA FORTIFIKACIJE MLIJEKA U UNOSU VITAMINA D U ORGANIZAM
Mlijeko predstavlja ključnu namirnicu i strateški proizvod mnogih država, posebno razvijenih. Kao jedini izvor hranjivih sastojaka nakon rođenja, mlijeko sadrži gotovo sve vitamine, ali je prirodni sadržaj vitamina D veoma nizak.
Vitamin D je esencijalno jedinjenje koje unosimo putem hrane animalnog porijekla. Nedostatak vitamina D povezan je s brojnim zdravstvenim rizicima, a njegova globalna prevalencija je značajna.
Značaj vitamina D i njegov sadržaj u mlijeku
Uloga vitamina D
Neizostavna uloga u resorpciji kalcijuma, izgradnji zuba i kostiju, pravilnom funkcionisanju imunog i kardiovaskularnog sistema.
Sadržaj u namirnicama
Sveukupno gledajući, sadržaj vitamina D u namirnicama je nizak, posebno u namirnicama biljnog porijekla, zbog čega je deficit ovog vitamina čest.
Mlijeko kao izvor
Zbog široke upotrebe, mlijeko i mliječni proizvodi obogaćeni vitaminom D su se pokazali kao idealan izvor vitamina D za šire mase.
U usporedbi s majčinim mlijekom, mlijeko preživara je bogatije vitaminom D i B, ali je sadržaj vitamina D u majčinom mlijeku veoma nizak (0,01 mikrogram), što ga čini nebitnim izvorom ovog vitamina za dojenče.
Sadržaj makronutrijenata i vitamina D u mlijeku
Ljudsko i kravlje mlijeko se razlikuju u sadržaju makronutrijenata. Obje vrste sadrže oko 88% vode, ali ljudsko mlijeko sadrži:
7% ugljikohidrata
1,3% proteina
4,2% masti
Dok kravlje mlijeko ima:
4,8% ugljikohidrata
3,3% proteina
3,8% masti
Trenutni trend u svijetu je potražnja za hranom sa smanjenim unosom kalorija. U mljekarskoj industriji mast se odvaja i dobivaju se niskokalorični proizvodi, ali vitamini topivi u mastima kao što su A i D također se uklanjaju. Vitamin D u sirovom mlijeku se gubi i tokom procesa sterilizacije i pasterizacije.
Koncentracija vitamina (µg/L) u mlijeku preživara u odnosu na humano mlijeko
Sadržaj energije, makronutrijenta i odabranih mikronutrijenta u kolostrumu, prelaznom i zrelom ljudskom mlijeku, adaptiranoj mliječnoj hrani i kravljem mlijeku (u dl)
Načini obogaćivanja mlijeka vitaminom D
Edukacije
O važnosti unosa vitamina D
O pravilnim prehrambenim navikama
O adekvatnoj suplementaciji svih populacija
Obogaćivanje hrane
Prema WHO, obogaćivanje hrane se svrstava u tri kategorije:
Masovno obogaćivanje (brašno, so, šećer, mlijeko)
Ciljano obogaćivanje za specifične kategorije (dojenčad)
Obogaćivanje za određenu skupinu potrošača
Metode fortifikacije
Zračenjem mlijeka i mliječnih krava UV-zrakama
Dodavanjem mlijeku koncentrata D-vitamina
Hranjenjem muzara zračenim kvascem, ribljim uljem i dr.
Stabilnost vitamina D u obogaćenom mlijeku i mliječnim proizvodima jedno je od najvažnijih pitanja u procesu obogaćivanja. Dodani vitamin mora ostati u koncentraciji navedenoj na ambalaži do isteka roka trajanja.
Nacionalne politike fortifikacije mlijeka
1
Finska
Fortifikovanje je dobrovoljno, ali svi proizvođači prate preporuke Ministarstva zdravlja. Mlijeko i mliječni proizvodi sadrže 1μg/100g vitamina D. Nakon uvođenja fortifikacije 2003. godine, prevalenca nedostatka vitamina D smanjena je sa 78% na 35%.
2
Švedska
Prema novoj uredbi, konzumno mlijeko koje sadrži najviše 3,0% m.m. mora sadržavati između 0,95 i 1,10 μg vitamina D na 100 grama.
3
SAD i Kanada
Obogaćivanje hrane vitaminom D pažljivo je regulisano, ali uglavnom dobrovoljno, dok je obavezno samo za određene proizvode.
Fortifikacija mlijeka u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini, fortifikovanje mlijeka i mliječnih proizvoda nije obavezno, ali na našem tržištu postoje proizvodi određenih proizvođača koji to dobrovoljno vrše:
Meggle - fortifikuje mlijeko vitaminom D u količini od 0,75 µg na 100 g
Imlek, Mlijekoprodukt - dodaje vitamin D u količini od 1,5 µg/100g
Na tržištu se mogu naći i margarini obogaćeni vitaminom D u količini od 10 µg/100g
Prema EU legislativi, adaptirane formule za dojenčad trebaju sadržavati najmanje 2 µg, a najviše 2,5 µg vitamina D na 100 kcal, a kada su u pitanju follow-on formule minimalno 2 µg i maksimalno 3 µg vitamina D na 100 kcal.
Rezultati empirijskog istraživanja
83%
Upoznatost s vitaminom D
Ispitanika tvrdi da je upoznato s zdravstvenim aspektom vitamina D u organizmu
59.8%
Suplementacija
Ispitanika unosi suplemente s vitaminom D
69.4%
Svijest o mlijeku
Ispitanika je upoznato da se mlijekom obogaćenim vitaminom D može unijeti određena količina vitamina D
63.3%
Nepoznavanje proizvoda
Ispitanika nije upoznato s postojanjem obogaćenog mlijeka na našem tržištu
Čak 75,2% ispitanika bi se odlučilo za mlijeko obogaćeno vitaminom D kada bi bili upoznati s njegovim postojanjem na tržištu.
Zaključak i preporuke
Edukacija stanovništva
Neophodna je edukacija većeg udjela stanovništva kako o bitnosti unosa vitamina D tako i o bitnosti doze koju unose.
Informisanje o proizvodima
Važno je upoznati javnost s postojanjem fortifikovanih proizvoda na našem tržištu, jer analiza je pokazala nedostatak informisanosti građanstva.
Nacionalna politika
Uvesti fortifikovanje mlijeka u nacionalnu politiku BiH, kroz fortifikaciju mlijeka i mliječnih proizvoda svih domaćih proizvođača.
Program školskog mlijeka
U svim razvijenim državama svijetu (EU, USA) pa i u neposrednom susjedstvu (Hrvatska) pa čak i nerazvijenim (zemlje Azije i Afrike) programi “školskog” mlijeka su uveliko zastupljeni pa bi inkorporiranje vitamina D u njih bilo svrsishodno.
Fortifikacija mlijeka i mliječnih proizvoda vitaminom D će u budućnosti sve više dobijati na značaju. To predstavlja veliki potencijal u prevenciji nastanka manjka vitamina D u organizmu, a samim tim i nastanka različitih oboljenja kod ljudi.